Te 1986. godine svijet je izgledao puno drugačije. Nije bilo prijatelja Googlea da ga priupitamo za odgovor pa i na ono najbanalnije pitanje, nije bilo brzog interneta zbog čije ”sporosti” danas ludimo a onda bi dali sve na svijetu da smo imali takvu tehnologiju. Nije bilo AutoCad-a, jednog od najmoćnijih alata za crtanje nacrta. Mi smo imali rajšinu (T-ravnalo) i crtaće stolove ( moj je još uvijek na tavanu, budi lijepe uspomene na duge, neprospavane noći u kojima sam crtala i učila projektirati).
No, prije tih svih neprospavanih noći, put me vodio u Kanadu, zemlju u kojoj imam rodbinu s mamine strane. Nemoj tamo ostati, bojao se moj otac. Tada je letio JAT, direktno, Beograd-Zagreb-Toronto. 9 sati u avionu s nepoznatim ljudima prvi puta preko velike bare. Ali ekipa razdragana, vesela i opuštena – let je protekao za čas. Jedan sat vožnje do Hamiltona i večera u ugodnoj obiteljskoj atmosferi u domu mog ujaka. Jet lag nisam osjetila i već sam tada znala da će putovanja biti moja strast.
Ujutro, probudila me buka gradilišta, milozvučno stvaranje nečeg trajnog, nečijeg doma. Na brzinu sam obavila jutarnju toaletu i bez doručka, uz ispriku da se odmah vraćam, najprije izletjela van u stražnje dvorište. Miris drveta širio se svud uokolo, znatiželjno sam promatrala što se događa. Tada sam prvi puta došla u doticaj s gradnjom na drvenim okvirima. Svaki dan naočigled nicalo je nešto novo i obećala samoj sebi da ću se kad tad pozabaviti takvim načinom gradnje u Hrvatskoj.
Naravno, moj otac, prekaljeni mramor-kamen-i-željezo građevinac na moju priču samo je odmahnuo rukom jer toga kod nas nikad nebu! Godine su prolazile a meni iz glave nikako nije izlazila ideja o gradnji na drvenim okvirima. Marljivo sam proučavala sve segmente i način gradnje te uz svoj stalni posao nadopunjavala svoja znanja. Kriza koja je nastupila 2006. bacila je građevinski sektor na koljena i mnoge male tvrtke poput moje, morale su se ugasiti. Tada sam ugledala ”the oglas” za posao…taman po mojoj mjeri, poslala molbu i nakon nekoliko dana dobila poziv da dođem na razgovor koji je završio onako kako sam priželjkivala. Dobila sam posao voditeljice ureda Kanadskih kuća! U planu je bio novi projekt gradnje cijelog naselja što je iziskivalo parcelaciju zemljišta, ucrtavanje ceste, provođenje instalacija i pronalaženje kupaca. Uistinu, kupci su bili najmanji problem. Birokracija i model rada FT1P htjeli su odugovlačiti početak projekta unedogled ali uspjelo im je samo dva mjeseca. I tako smo krenuli graditi jedno od rijetkih naselja građeno na drvenim okvirima jer manje-više svi se okreću gradnji na metalu zbog ekonomske isplativosti. Osobno preferiram drvo.
Kanadsko-američki stil gradnje na drvenim okvirima nije montažni i kao takvog ga treba razlikovati. Pri takvom načinu gradnje unutar tlocrta mogu se raditi izmjene i pomicanje zidova što kod montažne kuće nije slučaj jer ona dolazi već u gotovim elementima koji se sklapaju na gradilištu.
I montažne i kanadske kuće imaju laganu konstrukciju pa je stoga temeljenje jednostavnije i jeftinije.
Jedini zahtjev pri izradi temeljne ploče je taj da ona mora biti idealno ravna kako bi drvena konstrukcija nalegla na nju cijelom svojom širinom i tako dobila odgovarajuću stabilnost.
Laganu okvirnu konstrukciju sačinjavaju drveni stupovi, grede i kosnici međusobno povezani u modularnom razmaku . Prvenstveno su nastali iz ekonomskih razloga, jer sa malom količinom drva može se izgraditi veliki stambeni prostor.
Osnovno drvo za gradnju mora biti odgovarajuće suhoće kako bi se izbjeglo uvijanje a to se postiže sušenjem u sušarama dok se ne postigne suhoća od maksimalnih 15% vlage u drvetu.
Drvu se novim načinom tretiranja dodjeljuju bolje karakteristike: velika otpornost na vlagu, otpornost na vatru, plijesan, gljivice, insekte. Drvo dobije ujednačena svojstva po pitanju izdržljivosti, trajnosti i otpornosti na vatru. Vanjski i unutarnji zidovi kod okvirnog sistema gradnje popunjavaju se sa ispunom, izolacijom (najčešće mineralna vuna ) a unutarnja i vanjska obloga se može postavljati prema želji investitora kao i kod klasičnih zidova.
Lamelirani – lijepljeni nosači
Za reprezentativne objekte većih raspona, koje ne mogu premostiti klasične drvene grede, koriste se lamelirani (GLU-LAM ili LVL Laminated Veneer Lumber) nosači. Oni zbog svojih karakteristika: velika otpornost presjeka na savijanje, posmik i deformacije, pružaju velike mogućnosti oblikovanja. Velika čvrstoća s obzirom na malu vlastitu težinu nosača u usporedbi sa nosačem punog presjeka ( 50 puta), osigurava premoštavanje velikih raspona. U toku primjene, nosači su postojani i otporni na deformacije, skupljanje, cijepanje.
Drvo se za lamelirane nosače priprema i obrađuje prema propisanoj tehnologiji (vlažnost manja od 15%), pili se po dužini u lamele, koje se slažu u kalupe koji imaju projektiranu geometriju i lijepi svaki sloj. Dimenzije lamela koje se lijepe određene su HR Normama i izlažu se pritisku. Očvrsnuli nosači se odvoze na gradilište i montiraju, prema projektu. Sistemi zglobova i veza su dimenzionirani statičkim proračunom u projektu.
Nastavit će se…